Po tom dokumentu, osnovni sudovi su na dan 31. decembar 2023. godine imali 25.815 neriješenih predmeta na početku prišle godine i taj broj je porastao na 30.039 na kraju godine, što je povećanje od 4.224 predmeta ili 16.36 odsto.
Viši sudovi su započeli godinu sa 4.058 neriješenih predmeta, a završili sa 5.393, što predstavlja povećanje od 1.335 predmeta ili 32,90 odsto.
“Privredni sud Crne Gore jedini je koji je zabilježio smanjenje broja neriješenih predmeta, smanjenje od 333 predmeta ili 11.30 odsto, sa početnih 2.946 na 2.613”, navodi se u izvještaju Sudskog savjeta.
Apelacioni sud Crne Gore imao je najveći procentualni porast neriješenih predmeta, sa 31 neriješenim predmetom na početku godine, na 51 na kraju godine, što je povećanje od 64,52 odsto.
“Značajno je napomenuti da je taj sud u 2023. godini primio 149 predmeta više u odnosu na 2022. godinu, te da je zabilježeno povećanje priliva predmeta u skoro svim referatima. lmajući u vidu ovu činjenicu, logično je da je povećan broj neriješenih predmeta. Upravni sud Crne Gore je takođe zabilježio značajan porast neriješenih predmeta sa 17.093 na 27.591, što je povećanje od 10.498 ili 61,42 odsto. Vrhovni sud Crne Gore je zabilježio porast broja neriješenih predmeta sa 1.598 na 1.871, što je povećanje od 273 ili 17,08 odsto”, piše u izvještaju Sudskog savjeta.
Kako se ističe, ukupno gledano sudovi u Crnoj Gori su započeli 2023. godinu sa 51.541 neriješenih predmeta i završili godinu sa 67.558, što je ukupno povećanje od 16.017 neriješenih predmeta ili 31,08 odsto.
“Ovi podaci ukazuju na opšti trend povećanja broja neriješenih predmeta u pravosudnom sistemu, sa izuzetkom Privrednog suda. Apelacioni sud i Upravni sud zabilježili su porast broja neriješenih predmeta, uz napomenu da je najveći broj neriješenih predmeta povukao Upravni sud, zbog neuobičajeno velikog priliva predmeta u 2022. godini i 2023. godini, što je jedna od najvećih prijetnji efikasnom i efektivnom radu tog suda”, upozoravaju iz Sudskog savjeta.
Analiza ovih trendova može pomoći u identifikovanju ključnih izazova koji zahtjevaju dodatne resurse ili reforme, ili zakonske izmjene kako bi se poboljšala efikasnost i smanjio broj neriješenih predmeta, dodaju.
“Potrebno je nagovjestiti da se nastavlja trend rasta neriješenih predmeta koji je zabilježen tokom 2021. i 2022. godine zbog COVID-19 pandemije i velikog broja sudija kojima je prestala sudijska funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno na lični zahtjev”, naglasili su iz Sudskog savjeta u izvještaju.
Kako su naveli, od suštinske važnosti da se pravosudni sistem opremi adekvatnim resursima kako bi se nosio sa ovim izazovima.
“To može uključivati povećanje broja sudija i sudskog osoblja, investiranje u obuku i profesionalni razvoj, kao i implementaciju tehnologija koje mogu pomoći u ubrzanju procesa i smanjenju administrativnog tereta. Pored toga, potrebno je nastaviti sa promovisanjem alternativnih načina rješavanja sudskih sporova, te poštovati zakonsku obavezu da se u propisanim slučajevima predmeti dostavljaju Centru za alternativno rješavanje sporova radi pokušaja rješavanja sporova putem medijacije”, navodi se u izvještaju.
+ There are no comments
Add yours